Tjedan mozga
Autor: Sandra Dasenčić Eterović, 11. 3. 2013.
Kampanja poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj 12. godinu u mjesecu ožujku pod nazivom Tjedan mozga.
Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 11. do 17. ožujka 2013. godine, dvanaesti put u Hrvatskoj organiziraju Tjedan mozga.
Povodom Tjedna mozga 2013. Medicinski fakultet u Splitu organizirao je likovni natječaj Mozak i učenje za učenike od 1. do 4. razredas osnovne škole u našoj županiji.
Likovni radovi mmogu biti izrađeni u svim tehnikama . Motiv za likovno stvaralaštvo je - Mozak kako ga vide naši najmlađi.
Najbolji radovi bit će izloženi i predstavljeni u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u Tjednu mozga 2013. od 11. do 17. ožujka.
A natječaj su se uključili i učenici razredne nastave naše škole .
Izvor:http://www.hiim.unizg.hr
___________________________________________________________________________
U četvrtim razredima izvedene su Brain Gym vježbe za djecu koje su prethodile satu likovne kulture..
Brain Gym® je program koji se sastoji od dvadesetak jednostavnih i ugodnih pokreta koji poboljšavaju vještine učenja. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća su ga utemeljili znanstvenici i edukatori Paul Dennison i Gail E. Dennison koji su se bavili problemima u učenju kod djece i odraslih. Naziv metode Brain Gym® je zaštićen.
Brain Gym pokreti predstavljaju niz jednostavnih i ugodnih pokreta koji potiču iskustvo učenja cijelim mozgom. Osobito su učinkoviti u području školskih vještina jer omogućuju pristup ranije nedostupnim područjima mozga. Smatra se da dugotrajno ponavljanje i uvježbavanje gradiva dovodi do isključivanja pojedinih dijelova mozga koji su bitni za cjelovito učenje. Prirodna su i zdrava alternativa napetostima i pomažu u prevladavanju većine teškoća u učenju. Brain Gym metodu razvili su Paul Dennison i Gail Dennison 1970. u Americi. Tri su osnovna pravila Brain Gyma:
- Učenje je prirodna aktivnost koja donosi radost i traje cijeli život.
- Teškoće ili tzv. “blokade u učenju” nisu ništa drugo do nemogućnosti nošenja sa stresom i neizvjesnošću novih zadataka.
- Svi smo mi na neki način “blokirani” jer nismo naučili kako se kretati.
U našem društvu uvriježeno je mišljenje da mozak može obavljati svoje funkcije neovisno o tijelu. To je nemoguće jer su sve intelektualne funkcije koje obavlja mozak ugrađene u tijelo. Tijelo ima integralnu funkciju u svim intelektualnim procesima od početka života u maternici pa sve do starosti. Znači da se mišljenje i učenje ne događaju samo u glavi. Naši pokreti zapravo dovode do rasta mozga. Upravo su to razlozi razvoja Brain Gym metode. Dakle, metoda počiva na rezultatima proučavanja mozga i utjecajem pokreta na rad mozga i procese učenja. U Hrvatskoj ovu metodu najviše provode dr. Darko Novosel i dr. Tatjana Novosel-Herceg u Varaždinu.
Kako učimo?
Učenje nastaje tijekom interakcije sa svijetom. Mozak ne može učiti sam. Drugi dijelovi tijela dobavljaju mu informacije. Oči, uši, ruke i noge isto su tako organi za učenje. Oni dovode osjete iz vanjskog svijeta u mozak. Oštećenje jednog ili više osjetila može dovesti do smanjene sposobnosti učenja. Teškoće učenja također mogu uzrokovati rizične trudnoće i porodi, bolesti majke u trudnoći i bolesti djeteta u najranijoj dobi, usporen psihomotorni razvoj djeteta i nepravilna prehrana. Sve je više djece s kombiniranim teškoćama (hiperaktivnost, disleksija, disgrafija, lošija fina i gruba motorika, držanje olovke, držanje tijela, sjedenje, slabija koncentracija, pažnja i pamćenje…) zbog ograničavanja motoričkih igara.
Upravo se tada preporučuju Brain Gym vježbe koje usklađuju funkcioniranje svih područja mozga i općenito sustava tijela i uma te vode poboljšanjima: opće motoričke koordinacije, koncentracije i pamćenja, čitanja, pisanja, jezičnih i matematičkih vještina, organizacijskih vještina, logičkog mišljenja i razumijevanja, emocionalne ravnoteže i smanjenju hiperaktivnosti i napetosti.
Brain Gym vježbe obuhvaćaju tri vrste pokreta, a to su pokreti koji dijele tijelo na lijevu i desnu stranu (lateralizacija), pokreti koji dijele tijelo na prednju i stražnju stranu (fokusiranje) i pokreti koju dijele tijelo na gornji i donji dio (centriranje).
Evo nekoliko vježbi koje utječu na vještine učenja (čitanje i pisanje, matematika) te na poboljšanje koncentracije, ravnoteže i koordinacije:
LIJENE OSMICE – Izvodi se od središnje točke osmice suprotno od smjera kazaljke na satu, tri puta svakom rukom odvojeno, a zatim objema zajedno.
Utjecaj na školske vještine: mehanizam čitanja, prepoznavanje simbola za dekodiranje pisanog jezika i razumijevanje pročitanog.
Utjecaj na um i tijelo: opuštanje očiju vrata i ramena, poboljšanje koncentracije, ravnoteže i koordinacije.
DVOSTRUKO ŠARANJE- učenik slobodno crta na velikoj ploči širokim pokretima ruku (obje ruke istovremeno)
Utjecaj na školske vještine: praćenje uputa, dekodiranje i kodiranje pisanih simbola, pisanje; glasovna analiza; matematika.
Utjecaj na um i tijelo: svijest o lijevom i desnom, bolji periferni vid, svijest o tijelu, koordinacija i specijalizacija ruku i očiju, poboljšanje sportskih i motoričkih vještina.
KRIŽNO GIBANJE – izvodi se naizmjeničnim dodirivanjem lijeve i desne ruke suprotnim koljenom.
Utjecaj na školske vještine: glasovna analiza, pisanje, slušanje, čitanje s razumijevanjem.
Utjecaj na um i tijelo: poboljšanje koordinacije lijevo-desno, poboljšanje disanja i izdržljivosti, poboljšanje prostorne koordinacije i orijentacije, poboljšanje sluha i vida.
Mirela Anđelić, prof. logoped
Više o ovoj gimnastici za mozak...
Izvor:http://pogledkrozprozor.wordpress.com
Portali |
> Priručnik za učenje ... |
> Agencija za odgoj i ... |
> Ministarstvo znanost... |
> UNICEF |
> HDPIO |
> Mreža škola bez nasilja |
On-line rječnici |
Dnevni tisak |
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |